Judaizam
Vremenska Zona :: Razgovori :: Laganica :: Doskočice :: Razmišljanja :: Književnost :: Muzika :: Filozofija :: Psihologija :: Religija
Strana 1 od 1
Judaizam
Judaizam
Judaizam je najstarija od tri velike svjetske monoteisticke religije. Osnova vjerovanja je da postoji samo jedan Bog koji je stvoritelj i vladar citavog svijeta, transcendentan i vjecan, koji sve vidi i sve zna, i koji je objavio svoj Zakon, Toru, zidovskom narodu i izabrao ga da bude svjetlo i uzor citavom covjecanstvu.
Bog je obecao praocu zidovskog naroda, Abrahamu, da ce njega i potomke uciniti velikim narodom i da ce im dati u vjecni posjed zemlju Kanaan. Iz vjecne teznje za vlastitom zemljom rodio se pokret cionizam i na kraju je uspostavljena drzava Izrael (15. maj 1948).
Bit judaizma nalazi se u Semi, sto je ime za tri odlomka Biblije koje pobozni Zidov cita svako jutro i vecer. "Zakon" koji se nalazi u prvih pet knjiga Biblije ili Tora najvazniji je od svega. Mnogi Zidovi se vise ne pridrzavaju svih zakona, ali ih oni ortodoksni ispunjavaju do najsitnijih pojedinosti.
Vecina Zidova pripada jednoj od sinagoga, iako to ne znaci da ih posjecuju svake sedmice. Najvazniji u sinagogi je "kovceg" ili ormaric koji je postavljen uz istocni zid i svojom prednjom stranom okrenut prema Jeruzalemu. On sadrzi svitke Zakona napisane hebrejskim jezikom na pergamentu. Ispred kovcega je svjetiljka koja stalno gori. U sredistu sinagoge je propovjedaonica s koje se vodi bogosluzje i propovijeda Zakon.
Zidovske svecanosti: Nova godina ili Ros Hasana, u septembru ili oktobru. Tada se u sinagogi trubi u ovnov rog, koji poziva ljude da se vrate Bogu. Zatim je tu Dan pomirenja ili Jom Kipur, koji se smatra najsvetijim danom u vjerskoj godini. To je zadnji dan razdoblja pokajanje koje pocinje Novom godinom.
Pet dana poslije pomirenja dolazi blagdan sjenica, Sukot, koji je jedna od tri svecanosti zetve. Poslije Sjenica dolazi Radost Tore.
U vrijeme kad krscani slave Bozic, Zidovi slave Hanuku ili svecanost svjetla, u spomen pobjede Jude Makabejca i ponovnog posvecenja hrama u Jeruzalemu.
Pesah se poklapa s krscanskim Uskrsom i slavi se u spomen oslobodjenja Zidova od ropstva u Egiptu. Nakon Pesaha dolazi razdoblje sedmosedmicne zalosti, povezano s propascu zidovske pobune u Rimu u 2. st. prije Krista.
I u julu je Dan zalosti, uspomena na razaranje Hrama u Jeruzalemu.
Za zidovske proroke jedno od najznacajnijih bozjih obiljezja je da je on Bog koji govori, a za razliku od poganskih bogova, on je i Bog koji djeluje. Upravo kroz njegov govor, odnosno ispunjenjem njegova govora, stvari se dogadjaju.
Bog govori kroz ljude, koji se dijele u tri glavne skupine. Najvazniji su proroci, medju kojima Mojsije zauzima najvaznije mjesto. Oni objavljuju i podsjecaju na osnovna bozja obecanja.
Judaizam je najstarija od tri velike svjetske monoteisticke religije. Osnova vjerovanja je da postoji samo jedan Bog koji je stvoritelj i vladar citavog svijeta, transcendentan i vjecan, koji sve vidi i sve zna, i koji je objavio svoj Zakon, Toru, zidovskom narodu i izabrao ga da bude svjetlo i uzor citavom covjecanstvu.
Bog je obecao praocu zidovskog naroda, Abrahamu, da ce njega i potomke uciniti velikim narodom i da ce im dati u vjecni posjed zemlju Kanaan. Iz vjecne teznje za vlastitom zemljom rodio se pokret cionizam i na kraju je uspostavljena drzava Izrael (15. maj 1948).
Bit judaizma nalazi se u Semi, sto je ime za tri odlomka Biblije koje pobozni Zidov cita svako jutro i vecer. "Zakon" koji se nalazi u prvih pet knjiga Biblije ili Tora najvazniji je od svega. Mnogi Zidovi se vise ne pridrzavaju svih zakona, ali ih oni ortodoksni ispunjavaju do najsitnijih pojedinosti.
Vecina Zidova pripada jednoj od sinagoga, iako to ne znaci da ih posjecuju svake sedmice. Najvazniji u sinagogi je "kovceg" ili ormaric koji je postavljen uz istocni zid i svojom prednjom stranom okrenut prema Jeruzalemu. On sadrzi svitke Zakona napisane hebrejskim jezikom na pergamentu. Ispred kovcega je svjetiljka koja stalno gori. U sredistu sinagoge je propovjedaonica s koje se vodi bogosluzje i propovijeda Zakon.
Zidovske svecanosti: Nova godina ili Ros Hasana, u septembru ili oktobru. Tada se u sinagogi trubi u ovnov rog, koji poziva ljude da se vrate Bogu. Zatim je tu Dan pomirenja ili Jom Kipur, koji se smatra najsvetijim danom u vjerskoj godini. To je zadnji dan razdoblja pokajanje koje pocinje Novom godinom.
Pet dana poslije pomirenja dolazi blagdan sjenica, Sukot, koji je jedna od tri svecanosti zetve. Poslije Sjenica dolazi Radost Tore.
U vrijeme kad krscani slave Bozic, Zidovi slave Hanuku ili svecanost svjetla, u spomen pobjede Jude Makabejca i ponovnog posvecenja hrama u Jeruzalemu.
Pesah se poklapa s krscanskim Uskrsom i slavi se u spomen oslobodjenja Zidova od ropstva u Egiptu. Nakon Pesaha dolazi razdoblje sedmosedmicne zalosti, povezano s propascu zidovske pobune u Rimu u 2. st. prije Krista.
I u julu je Dan zalosti, uspomena na razaranje Hrama u Jeruzalemu.
Za zidovske proroke jedno od najznacajnijih bozjih obiljezja je da je on Bog koji govori, a za razliku od poganskih bogova, on je i Bog koji djeluje. Upravo kroz njegov govor, odnosno ispunjenjem njegova govora, stvari se dogadjaju.
Bog govori kroz ljude, koji se dijele u tri glavne skupine. Najvazniji su proroci, medju kojima Mojsije zauzima najvaznije mjesto. Oni objavljuju i podsjecaju na osnovna bozja obecanja.
Poslednji izmenio Wedrana dana Uto Jan 19, 2010 9:44 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Re: Judaizam
Druga skupina su svecenici, koji uce ono sto je Bog vec objavio. Treca skupina zasluznih za obznanjivanje bozje volje su mudraci. Za razliku od proroka i svecenika, oni ne crpe znanje iz uvida u bozje namjere niti zakljucivanjem iz proslih ocitovanja. Oni se bave razumijevanjem Boga, covjeka i svijeta iz ljudskog iskustva i promatranja. Njihovi savjeti i upute imaju vjecnu vrijednost.
Vecina Zidova danas su potomci ili Askenaza ili Sefarada.
Askenazi su dosli iz Srednje Evrope, posebno Njemacke i Francuske. Razvili su svoj jezik, jidis, koji izvire iz srednjovjekovnog njemackog. Na jidisu postoji bogata kultura u knjizevnosti i muzici. Sefardski Zidovi (Sefard znaci Spanjolska) stvorili su jezik ladino. Prije nego ih je inkvizicija godine 1492. prognala iz Spanjolske, bili su blisko povezani s muslimanskim svijetom. Velika razlika izmedju te dvije struje prisutna je i danas u Izraelu, jer svaka podrzava svog glavnog rabina.
Danas unutar judaizma mozemo razlikovati nekoliko ogranaka. Kao prvo, to je ortodoksni judaizam, koji nastoji sacuvati tradicionalni judaizam, nasuprot reformatorskom pokretu i Istocnoj Evropi. Obiljezava ih odnos prema zivotu u cijelosti temeljen na Tori, a svaki aspekt zivota mora biti vodjen zapovijedima. Nakon sto se velik broj Zidova poceo iseljavati u SAD, ortodoksne vodje pocele su poticati Zidove da se ukljuce u savremenu kulturu zapadnog svijeta, sve dok se to ne sukobljava s ucenjem Tore. Ortodoksni Zidovi postuju rabina kao ucitelja i tumaca Zakona. Vecina su cionisti i podrzavaju drzavu Izrael i ocekuju Mesiju, idealnog covjeka koji ce jednom potpuno izbaviti Izrael.
Reformirani judaizam ima svoje pocetke u Njemackoj. Prosvjetiteljstvo 18. stoljeca razvijalo je razum i napredak, sto je Zidovima otvorilo mogucnosti novih sloboda i ukljucivanja u drustvo. Tada se razvilo tumacenje da naucnik ne moze vise prihvacati objavljenje Tore kao zbilju i obavezu, molitve su prevedene na narodni jezik, sluzbe su skracene. Reformatorski judaizam jos se uvijek razvija, buduci da se otkrivenje smatra neprekidnim procesom, sto dalje znaci da su eticka ucenja proroka vaznije od ritualnog Zakona. Zakon se dakle postuje ne zato sto ga je Bog rekao, nego zato sto je bitan za suvremeno vjersko iskustvo.
Krajem 19. stoljeca pojavio se kao odgovor na liberalizam pokret konzervativni judaizam. Ostali, manje bitni ogranci su hasidi, ultraortodoksni judaisti, koje prepoznajemo po crnim kaputima i pramenu kose kod uha, i rekonstrukcionizam, koji jednaku vaznost pripisuje religiji, etici i kulturi.
Misticizam cini vaznu granu zidovstva. To je vjerovanje u neku vrstu direktne vizije bozjih rijeci, u nacin dozivljavanja stvari i dogadjaja mimo direktnih ljudskih osjetila. Kabala, zidovska misticna tradicija, razvila se u Spanjolskoj. Skupila je ranije predaje iz Talmuda (velika zbirka zapisa koja sadrzi ucenja rabina) i Knjige postanka, koja istice misticno znacenje slova hebrejske abecede. Srz kabale je proucavanje Tore, ali s ciljem da se u njoj pronadju skrivena i tajna znacenja.
Zivot svake zidovske familije organizovan je oko svecanosti i rituala. Nakon rodjenja, djecak osmoga dana mora biti obrezan. Tada dobija hebrejsko ime, koje ce se izreci tri puta, na Bar-micvi, na vjencanju i na nadgrobnom spomeniku. U dobi od 13 godina djecak postaje Bar-micva, ili sin zapovijedi, kad prvi put cita iz svitka Tore za vrijeme bogosluzja u sinagogi. Zidovska djevojka postaje punoljetna u dobi od 12 godina, kad postaje Bat-micva (kcerka zapovijedi). Pobozni Zidov moli se tri puta dnevno, dok moli pokriva glavu kapicom. Duznost domacice je da cuva religijsku cistocu doma, a jedna od njenih odgovornosti je da jelo bude koser, odnosno dobro ili cisto u skladu sa zidovskim zakonima o hrani. Npr., meso i mlijeko ne smiju se posluzivati u istom obroku, mogu se jesti samo odredjene vrste mesa, itd.
Vecina Zidova danas su potomci ili Askenaza ili Sefarada.
Askenazi su dosli iz Srednje Evrope, posebno Njemacke i Francuske. Razvili su svoj jezik, jidis, koji izvire iz srednjovjekovnog njemackog. Na jidisu postoji bogata kultura u knjizevnosti i muzici. Sefardski Zidovi (Sefard znaci Spanjolska) stvorili su jezik ladino. Prije nego ih je inkvizicija godine 1492. prognala iz Spanjolske, bili su blisko povezani s muslimanskim svijetom. Velika razlika izmedju te dvije struje prisutna je i danas u Izraelu, jer svaka podrzava svog glavnog rabina.
Danas unutar judaizma mozemo razlikovati nekoliko ogranaka. Kao prvo, to je ortodoksni judaizam, koji nastoji sacuvati tradicionalni judaizam, nasuprot reformatorskom pokretu i Istocnoj Evropi. Obiljezava ih odnos prema zivotu u cijelosti temeljen na Tori, a svaki aspekt zivota mora biti vodjen zapovijedima. Nakon sto se velik broj Zidova poceo iseljavati u SAD, ortodoksne vodje pocele su poticati Zidove da se ukljuce u savremenu kulturu zapadnog svijeta, sve dok se to ne sukobljava s ucenjem Tore. Ortodoksni Zidovi postuju rabina kao ucitelja i tumaca Zakona. Vecina su cionisti i podrzavaju drzavu Izrael i ocekuju Mesiju, idealnog covjeka koji ce jednom potpuno izbaviti Izrael.
Reformirani judaizam ima svoje pocetke u Njemackoj. Prosvjetiteljstvo 18. stoljeca razvijalo je razum i napredak, sto je Zidovima otvorilo mogucnosti novih sloboda i ukljucivanja u drustvo. Tada se razvilo tumacenje da naucnik ne moze vise prihvacati objavljenje Tore kao zbilju i obavezu, molitve su prevedene na narodni jezik, sluzbe su skracene. Reformatorski judaizam jos se uvijek razvija, buduci da se otkrivenje smatra neprekidnim procesom, sto dalje znaci da su eticka ucenja proroka vaznije od ritualnog Zakona. Zakon se dakle postuje ne zato sto ga je Bog rekao, nego zato sto je bitan za suvremeno vjersko iskustvo.
Krajem 19. stoljeca pojavio se kao odgovor na liberalizam pokret konzervativni judaizam. Ostali, manje bitni ogranci su hasidi, ultraortodoksni judaisti, koje prepoznajemo po crnim kaputima i pramenu kose kod uha, i rekonstrukcionizam, koji jednaku vaznost pripisuje religiji, etici i kulturi.
Misticizam cini vaznu granu zidovstva. To je vjerovanje u neku vrstu direktne vizije bozjih rijeci, u nacin dozivljavanja stvari i dogadjaja mimo direktnih ljudskih osjetila. Kabala, zidovska misticna tradicija, razvila se u Spanjolskoj. Skupila je ranije predaje iz Talmuda (velika zbirka zapisa koja sadrzi ucenja rabina) i Knjige postanka, koja istice misticno znacenje slova hebrejske abecede. Srz kabale je proucavanje Tore, ali s ciljem da se u njoj pronadju skrivena i tajna znacenja.
Zivot svake zidovske familije organizovan je oko svecanosti i rituala. Nakon rodjenja, djecak osmoga dana mora biti obrezan. Tada dobija hebrejsko ime, koje ce se izreci tri puta, na Bar-micvi, na vjencanju i na nadgrobnom spomeniku. U dobi od 13 godina djecak postaje Bar-micva, ili sin zapovijedi, kad prvi put cita iz svitka Tore za vrijeme bogosluzja u sinagogi. Zidovska djevojka postaje punoljetna u dobi od 12 godina, kad postaje Bat-micva (kcerka zapovijedi). Pobozni Zidov moli se tri puta dnevno, dok moli pokriva glavu kapicom. Duznost domacice je da cuva religijsku cistocu doma, a jedna od njenih odgovornosti je da jelo bude koser, odnosno dobro ili cisto u skladu sa zidovskim zakonima o hrani. Npr., meso i mlijeko ne smiju se posluzivati u istom obroku, mogu se jesti samo odredjene vrste mesa, itd.
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Re: Judaizam
Najvazniji od svih zidovskih blagdana je Sabat. On pocinje zalaskom sunca u petak navecer, nije dozvoljeno raditi, ne smije se paliti vatra, ne smije se putovati.
Brak je sveti savez, ukoliko dodje do svade, supruznike treba pokusati pomiriti, ako to nije moguce, izdaje se isprava o rastavi.
Doktrine o uskrsnucu u Tori nema, tako da je neki smatraju utjecajem iz krscanstva, ali ideja o zivotu nakon smrti u judaizmu je prisutna vec najmanje dvije tisuce godina.
Brak je sveti savez, ukoliko dodje do svade, supruznike treba pokusati pomiriti, ako to nije moguce, izdaje se isprava o rastavi.
Doktrine o uskrsnucu u Tori nema, tako da je neki smatraju utjecajem iz krscanstva, ali ideja o zivotu nakon smrti u judaizmu je prisutna vec najmanje dvije tisuce godina.
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Re: Judaizam
Reи "Tora" (Zakon) na jevrejskom ima više znaиenja u zavisnosti od konteksta u kojem se upotrebljava. U najužem smislu oznaиava pet knjiga Mojsijevih, ali se reи "Tora" može koristiti i za celu jevrejsku bibliju (Stari Zavet - Tanakh, Pisani Zakon) ili u najširem smislu za ceo skup jevrejskih zakona i uиenja. Za Jeveje ne postoji "Stari Zavet". Knjige koje u Hrišжanstvu cine Novi zavet nisu deo jevrejskog pisma. Stari Zavet nazivaju Pisana Tora ili Tanakh.
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Re: Judaizam
Pored pisanih dokumenata, Jevreji imaju i "Usmeni Zakon", predanje koje objašnjava znaиenje knjiga, kako ih interpretirati i kako primeniti Zakone. Ortodoksni Jevreji veruju da je Bog predao Usmeni Zakon Mojsiju i da ga je on preneo drugima, sve do danas. Predanje je иuvano u usmenom obliku samo do II veka, kada je usmeni zakon prikupljen i zapisan u dokumentu koji se naziva Mišna. Tokom nekoliko narednih vekova, dodatni komentari su dodati u Mišnu i zapisani u Jerusalimu i Vavilonu. Ti dodatni komentari su poznati kao Gemara. Gemara i Mišna se zajedno nazivaju Talmud. Ovo je završeno u V veku n.e. Prakticno postoje dva Talmuda: Jerusalimski i Vavilonski Talmud. Vavilonski je obimniji i ljudi najcešжe misle na njega kada pomenu Talmud.
613 Mitzvot (zapovesti)
Za Jevreje Zakon (Tora) predstavlja jedinstvenu celinu koja sadrži ukupno 613 zapovesti. Svaka zapovest je data u pisanoj formi u Pisanom Zakonu i može biti potvrdna ili zabrana. Neke od zapovesti ne mogu biti ispunjene danas, pre svega one koje se odnose na žrtve i službu u jerusalimskom Hramu (koji danas ne postoji) i kriviиni zakon (pošto ne postoji teokratska država Izrael).
Judaizam uci da je Bog Jevrejima dao 613 mitzvot (zapovesti). Svih 613 zapovesti su podjednako svete, podjednako obavezujuce i podjednako rec Božija. Sve zapovesti su za Jevreje podjednako važne jersmatraju da ljudska biжa, sa ograniиenim razumevanjem sveta, nisu u moguжnosti da razumeju koja je zapovest u Božijim oиima važnija. Pirkei Avot, knjiga iz Mišne, uиi: "budite pedantni u ispunjavanju 'manjih' zapovesti kao što ste u 'veжim, jer ne znate koju vrstu nagrade cete dobiti za razliиite zapovesti." Još kaže: "trudite se oko 'manjih' zapovesti kao što biste oko 'najvažnijih' i иuvajte se prekršaja, jer ispunjavanje jedne zapovesti vodi vas u ispunjavanje druge, a jedan prekršaj vodi vas u drugi, i zato što nagrada za zapovest je zapovest i kazna za prekršaj je prekršaj." Drugim reиima, svaka zapovest je važna, jer иak i ona koja se cini najmanjom, vodi vaš život u skladu sa Božijim željama, umesto u sklad sa našim sopstvenim.
613 Mitzvot (zapovesti)
Za Jevreje Zakon (Tora) predstavlja jedinstvenu celinu koja sadrži ukupno 613 zapovesti. Svaka zapovest je data u pisanoj formi u Pisanom Zakonu i može biti potvrdna ili zabrana. Neke od zapovesti ne mogu biti ispunjene danas, pre svega one koje se odnose na žrtve i službu u jerusalimskom Hramu (koji danas ne postoji) i kriviиni zakon (pošto ne postoji teokratska država Izrael).
Judaizam uci da je Bog Jevrejima dao 613 mitzvot (zapovesti). Svih 613 zapovesti su podjednako svete, podjednako obavezujuce i podjednako rec Božija. Sve zapovesti su za Jevreje podjednako važne jersmatraju da ljudska biжa, sa ograniиenim razumevanjem sveta, nisu u moguжnosti da razumeju koja je zapovest u Božijim oиima važnija. Pirkei Avot, knjiga iz Mišne, uиi: "budite pedantni u ispunjavanju 'manjih' zapovesti kao što ste u 'veжim, jer ne znate koju vrstu nagrade cete dobiti za razliиite zapovesti." Još kaže: "trudite se oko 'manjih' zapovesti kao što biste oko 'najvažnijih' i иuvajte se prekršaja, jer ispunjavanje jedne zapovesti vodi vas u ispunjavanje druge, a jedan prekršaj vodi vas u drugi, i zato što nagrada za zapovest je zapovest i kazna za prekršaj je prekršaj." Drugim reиima, svaka zapovest je važna, jer иak i ona koja se cini najmanjom, vodi vaš život u skladu sa Božijim željama, umesto u sklad sa našim sopstvenim.
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Re: Judaizam
Aseret ha-Dibrot: "Deset Zapovesti"
A šta je sa "Deset Zapovesti"? U Tori, ove reci se nikada ne nazivaju tako. U Tori, oni se nazivaju Aseret ha-D'vareem. U rabinskim tekstovima, nazivaju se još i Aseret ha-Dibrot. Reci d'vareem i dibrot dolaze od jevreske osnove "Dalet-Bet-Resh", što znaci reи, izreka ili stvar. Znaci, pravilan prevod ove fraze je Deset Izreka, Deset Izjava, Deset Objava, Deset Reиi ili иak Deset Stvari, ali ne Deset Zapovesti, što bi bilo Aseret ha-Mitzvot.
U Judaizmu " Aseret ha-Dibrot" nisu posebne zapovesti, nego kategorije, odnosno klasifikacija zapovesti. Svaka od 613 zapovesti može se svrstati u jednu od tih deset kategorija, manje ili više oиigledno. Na primer, zapovest da se na šabat ne radi ocigledno spada u kategoriju seжanja dana šabata i oиuvanja njegove svetosti. Zapovest o postu na praznik Yom Kipur takoрe spada u tu kategoriju, što nije tako ocigledno: svi praznici su u nekom smislu šabat i tu spadaju sve zapovesti koje se odnose na osvecenje vremena. Dakle, u Judaizmu ne postoji bilo kakva podela zakona, pa иak ni "Deset Zapovesti".
A šta je sa "Deset Zapovesti"? U Tori, ove reci se nikada ne nazivaju tako. U Tori, oni se nazivaju Aseret ha-D'vareem. U rabinskim tekstovima, nazivaju se još i Aseret ha-Dibrot. Reci d'vareem i dibrot dolaze od jevreske osnove "Dalet-Bet-Resh", što znaci reи, izreka ili stvar. Znaci, pravilan prevod ove fraze je Deset Izreka, Deset Izjava, Deset Objava, Deset Reиi ili иak Deset Stvari, ali ne Deset Zapovesti, što bi bilo Aseret ha-Mitzvot.
U Judaizmu " Aseret ha-Dibrot" nisu posebne zapovesti, nego kategorije, odnosno klasifikacija zapovesti. Svaka od 613 zapovesti može se svrstati u jednu od tih deset kategorija, manje ili više oиigledno. Na primer, zapovest da se na šabat ne radi ocigledno spada u kategoriju seжanja dana šabata i oиuvanja njegove svetosti. Zapovest o postu na praznik Yom Kipur takoрe spada u tu kategoriju, što nije tako ocigledno: svi praznici su u nekom smislu šabat i tu spadaju sve zapovesti koje se odnose na osvecenje vremena. Dakle, u Judaizmu ne postoji bilo kakva podela zakona, pa иak ni "Deset Zapovesti".
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Re: Judaizam
Kome je namenjen Zakon?
Judaizam uиi da Tora važi samo za potomke Izraela, odnosno za ljude koji su preko Mojsija primili zakon na gori Sinaju. Za druge narode važi Nojev Zakon koji je Noje primio od Boga nakon potopa, a zbog toga što su svi narodi potomci Nojevi. Nojev Zakon sadrži sedam zapovesti, medu kojima nema subote. Interesantno, ove zapovesti se primenjuju "blaže", jer ne-jevreji nemaju "Usmeno Predanje" koje жe im pomoжi da bolje razumeju zakon. I najvažnije, po Judaizmu, ne-jevreji жe se spasiti držanjem samo Nojevog zakona, nema potrebe da drže bilo šta od Mojsijevog. Иak šta više, neznabošca koji se odluиi da postane Jevrejin (to je moguжe tako što ce proci katehizam, obrezanje i sve obrede), rabini su, po Talmudu, dužni da tri puta obeshrabre u tom pokušaju, jer se smatra da time sebi zapravo uzima veжi teret.
Judaizam uиi da Tora važi samo za potomke Izraela, odnosno za ljude koji su preko Mojsija primili zakon na gori Sinaju. Za druge narode važi Nojev Zakon koji je Noje primio od Boga nakon potopa, a zbog toga što su svi narodi potomci Nojevi. Nojev Zakon sadrži sedam zapovesti, medu kojima nema subote. Interesantno, ove zapovesti se primenjuju "blaže", jer ne-jevreji nemaju "Usmeno Predanje" koje жe im pomoжi da bolje razumeju zakon. I najvažnije, po Judaizmu, ne-jevreji жe se spasiti držanjem samo Nojevog zakona, nema potrebe da drže bilo šta od Mojsijevog. Иak šta više, neznabošca koji se odluиi da postane Jevrejin (to je moguжe tako što ce proci katehizam, obrezanje i sve obrede), rabini su, po Talmudu, dužni da tri puta obeshrabre u tom pokušaju, jer se smatra da time sebi zapravo uzima veжi teret.
Wedrana- Admin
-
Broj poruka : 3653
Datum upisa : 21.09.2009
Vremenska Zona :: Razgovori :: Laganica :: Doskočice :: Razmišljanja :: Književnost :: Muzika :: Filozofija :: Psihologija :: Religija
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu